Muzej grada Trogira | Gradska vrata 4, 21200 Trogir | +385 21 881 406
Zbirka pergamenata
Voditeljica zbirke:
dr. sc. Fani Celio Cega, muzejska savjetnica
U Muzeju grada Trogira čuva se vrijedna zbirka pergamenata sa ukupno 451 pergamentom. Ti pergamenti predstavljaju vrijedan izvor za rasvjetljavanje ne samo trogirske i zadarske, nego i šire dalmatinske povijesti. Pergamenti su nekoć bili u posjedu obitelji Garagnin iz Trogira i obitelji Fanfogna iz Zadra (koje su se 1840. godine spojile udajom Katarine Garagnin, trogirske plemkinje za Antonia Fanfognu, zadarskog plemića). Došavši u Trogir Antonio je donio jedan dio pergamenata koji su se odnosili uglavnom na zadarsko područje. Zahvaljujući trudu Jakova Stipišića, 1969. godine sastavljen je popis – regesta pergamenata nastalih u vremenu od 13. do 18. stoljeća. Nažalost, jedan dio zbirke Garagnin – Fanfogna ne nalazi se u Muzeju već u Hrvatskom državnom arhivu (od 1910.) u kojemu se također nalazi i dio arhivskog fonda ovih obitelji. Ovaj arhivski fond je danas raspoređen na način da se u Muzeju grada Trogira nalazi jedan dio, glavnina se nalazi u Državnom arhivu u Splitu, a dio u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Kronološki poredani mogu se izdvojiti srednjovjekovni i novovjekovni pergamenti te zasebno, papinske bule. Uvidom u njihov sadržaj možemo doznati zanimljive podatke vezane za politički i društveni život, pravnu povijest i povijest katastra te svakodnevicu.
Od najstarijih, iz 13. stoljeća, izdvajamo dokument kojega je napisao notar Henrik – Henricus u Zadru 8. kolovoza 1289., koji spominje Desaču iz Trogira kojoj se potvrđuje da su ona i sin Grgur primili od Mire, udovice Grgura, sina kneza Ilije, 120 libara mletačkih dinara koje im je oporučno ostavio spomenuti Grgur. Iz 14. stoljeća sačuvana je dragocjena oporuka zadarskog trgovca Mihovila Petrova, trgovca suknom, sačinjena u Zadru 20. lipnja 1385. kod notara Artikucije – Articutius filius olim Dominici de Riuignano diocesis Aquilegensis. Od brojnih dokumenata obitelji Fanfogna izdvajamo oporuku Ma(g)dalene, udovice Šimuna (Simona) de Fanfogne, sadržajno zanimljivu, u kojoj između ostalog ostavlja legat da jedan hodočasnik ide u Jerulazem na Sveti grob, drugi u Galiciju u grad Santiago de Compostela na grob sv. Jakova, treći u Rim, četvrti u Assisi, a peti u Loreto. Oporuka je napisana u Zadru, 18. kolovoza 1427. kod notara Teodora – Theodorusa de Prandino Vincentinusa quondam Anthonii Ferraroli.
Posebno je za izdvojiti dokument pisan bosančicom iz poljičkog sela Zastina, napisan 7. srpnja 1617. u prijepisu don Pava Novakovića, o prodaji nekih zemalja Jure Sadića u Poljicima Petru Dobriću za 93 talira. Također, zanimljiv je dokument na njemačkom jeziku pisan goticom napisan 4. studenoga 1655. kojim se potvrđuje da su Elias i Steinhardt Schnudermeyr zakonita djeca Fajtha Schnudermeyra.
Poseban dio zbirke su papinske bule pisane pisane pismom papinske kancelarije – curialescom koje imaju viseći olovni papinski pečat, od kojih su zanimljive one koje je dobio Ivan Luka Garagnin (1722. – 1783.), rapski biskup (1756. – 1765.), odnosno splitski nadbiskup (1765. – 1783.). Primjerice papa Klement XIII bulom izdanom u Rimu 5. lipnja 1765. daje novoizabranom splitskom nadbiskupu Ivanu Luki Garagninu beneficij oltara sv. Barbare u Trogiru (inv. br. 446/1765.)
Zbirka pergamenata vrijedan je prilog rasvjetljavanju različitih grana povijesti, ilustriranju života različitih društvenih slojeva, običaja i ondašnjih prilika.
