Muzej grada Trogira | Gradska vrata 4, 21200 Trogir | +385 21 881 406
Knjižnica Garagnin – Fanfogna
Voditeljica zbirke:
dr. sc. Fani Celio Cega, muzejska savjetnica
Knjižnica Garagnin ‒ Fanfogna u sastavu je stalnog postava Muzeja grada Trogira od njegovog osnutka, a sa svojih 5582 naslova s pravom je na glasu kao najpoznatija i najbogatija privatna knjižnica u Dalmaciji. Utemeljena je polovicom 18. stoljeća kada se nalazila na drugom katu obiteljske palače, u prostoriji u kojoj je 2012. godine, prilikom istražnih radova otkriven oslikani strop. U 19. stoljeću premještena je u prostorije na prvom katu gdje se i danas nalazi. Ta je činjenica znatno doprinjela izvornoj očuvanosti njena prvotnog izgleda. Zidovi knjižnice prekriveni su visokim, ostakljenim ormarima označenima rimskim brojevima od I do XXVIII u kojima su smještene knjige. Stropovi su oslikani alegorijskim likovima, likovima antičkih mislilaca te hrvatskih i talijanskih učenjaka (Ciceron, Platon, Homer, Horacije, književnici Ivan Gundulić i Dante Alighieri, filozof i pravnik Gianbattista Vico, povjesničar Ivan Lucić). Vrhove dvaju kutnih ormara krase poprsja Ivana Gundulića i Dantea Alighierija. U jednom od ormara sačuvana je prirodoslovna zbirka te pojedini lapidi.
Utemeljitelj knjižnice bio je Ivan Luka Garagnin (1722. ‒ 1783.), rapski biskup i splitski nadbiskup, koji je za vrijeme svojeg službovanja prikupio brojne rijetke knjige, arhivsku i rukopisnu građu, kodekse, a i sam se bavio pisanjem i tiskanjem djela. Njegovom zaslugom knjižnica je postala nezaobilazno mjesto za sve ozbiljnije proučavatelje crkvene povijesti Dalmacije i sjecište onodobne učene gospode. Ivanovi sinovci Ivan Luka i Dominik, ljudi široka obrazovanja i interesa, obogatili su knjižnicu naslovima raznih struka počevši od hortikulture, poljodjelstva i arhitekture do povijesti, književnosti, filozofije i konzervatorstva. Godine 1840. ženidbom zadarskog plemića Antuna Fanfogne i Katarine Garagnin, u knjižnicu pristiže obiteljski arhiv Fanfogna i više glagoljskih rukopisa. Početkom 20. stoljeća, radi ekonomske krize u koju je upala obitelj Garagnin ‒ Fanfogna, knjižnica je umalo stavljena na dražbu. No, na svu sreću, to se nije dogodilo premda je obitelj prodala neka od iznimno vrijednih djela (npr. Trogirsku apendikulu ‒ Pacta conventa, ugovor hrvatskog plemstva s ugarskom krunom te zbirku statuta dalmatinskih gradova). Unatoč tome što su Garagnini imali i svoje knjižničare (prvi katalog nastao je 1796. godine) te vodili računa o popisu knjiga, sređenost fonda kakvog danas zatičemo započinju 1964. godine djelatnici Arheološkog muzeja u Splitu Neda Anzulović i Željko Rapanić, potom Šime Jurić, a dovršava ga krajem 90-ih Arsen Duplančić. Bogatim fondom služili su se mnogi povjesničari, putopisci i istraživači među kojima izdvajamo Filipa Riceputija, Daniela Farlatija i Jacopa Coletija ‒ tri sastavljača Illyricum Sacruma, iznimno obuhvatnog djela crkvene povijesti Balkana objavljenog u osam svezaka. Posjetio ju je i Alberto Fortis, putopisac i autor poznatog Putovanja po Dalmaciji, povjesničar Franjo Rački koji je zapazio vrijednu rukopisnu građu, Ivan Kukuljević Sakcinski, don Frane Bulić koji se angažirao u očuvanju iste kad je prijetila opasnost da se proda, Cvito Fisković i mnogi drugi. U knjižnici se čuva i mala zbirka inkunabula među kojima i Ausonius, Decimus Magnus, Opera Decii Magni Ausonii Paeonii poetae sa svjetski raritetnim privezom Martialis, Marcus Valerius Epigrammata cum duobus comentarii (1503.)
Knjižnica Garagnin ‒ Fanfogna zatvorenog je tipa i ima status muzejske zbirke.