Na Dan povijesti, u petak, 10. svibnja 2024. u 19:00 sati u Galeriji Cate Dujšin Ribar održat će se predstavljanje knjige “Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije” dr. sc. Jadrana Kale, etnologa, kustosa Muzeja grada Šibenika i profesora na Odjelu etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Zadru. Ovo izdanje Muzeja grada Šibenika predstavit će Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija u Trogiru, Lujana Paraman, viša kustosica Muzeja grada Trogira i sam autor, uz moderiranje dr. sc. Fani Celio Cege.
Knjiga Jadrana Kale, prvi suhozidni vodič u Hrvatskoj (!), na svojih se 97 stranica otiskuje u najšire otvorene prostore koji su u našem dijelu svijeta posuti suhozidnim građevinama, odaje priznanje prije svega stvarateljima suhozidne baštine – poljoprivrednicima i poljodjelcima – “stvarnim slikarima ovih pejzaža, s alatom umjesto kista” koji su ostavili trag pred kakvim i danas zastaje dah…
Ovim događanjem Muzej grada Trogira sudjeluje u Kliofestu – 11. Festivalu povijesti koji se odvija u niz hrvatskih gradova. Pridružite nam se!
~
O KNJIZI
“Jadran Kale je jedan od vodećih stručnjaka za temu suhozidne baštine jadranske Hrvatske, koju već desetljećima obrađuje kroz mnogobrojne znanstvene članke i stručne publikacije. Zbog toga se i „Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije“ ne može oteti iz stiska autorovog etabliranog prepoznatljivog pisanog izričaja i opravdane ambicije da se objasne odnosi suhozidnih struktura i zdanja s okolnim prostorom, koje kroz ovo djelo povezuje s poviješću, sadašnjošću i s budućim perspektivama. Vodič je izašao iz konvencionalnog okvira bedekera, no unatoč tome, čitateljstvu se sugerira ustrajnost ono će vas oplemeniti boljim razumijevanjem ovog prostora i dovesti na koordinate raskošnih suhozidnih zdanja kojima se ovo područje svakako ističe.” Tanja Kremenić
“Čestitam autoru i izdavaču na prvom regionalnom suhozidnom vodiču u Hrvatskoj! Za ovakvim izdanjima već dugo postoji potreba, šibensko-kninska suhozidna baština svojom brojnošću i raznolikošću i zaslužuje biti prva. Ono što je posebno vrijedno, a ujedno je i konstanta autorovog znanstvenog i publicističkog rada, jest izvlačenje suhozida iz anonimnosti u koju je predugo guran te davanje značaja njegovim graditeljima i sadašnjim vlasnicima i posjednicima. Neočekivani naslovi poglavlja, poput “Jezik suhozida”, “Statika”, “Rodni suhozidi”, “Volumen” ili “Urbanizam”, intrigiraju i odaju namjeru pomirivanja dvije teško pomirive uloge ovoga djela: približiti temu široj publici i ujedno ponuditi kritički prikaz fenomena sladokuscima na baštinskoj sceni. Koliko je autor uspio, morat ćete procijeniti sami, dragi čitatelji. Ako se ne uplašite djelimice teže prohodnog stila, vaša će upornost i koncentracija biti nagrađeni zanimljivim izborom i interpretacijom suhozidnih građevina i lokaliteta, od kojih su neki i prvi puta publicirani upravo u knjižici koju držite u rukama.” Filip Šrajer
Pingback: Provedite Noć tvrđava u Trogiru! - Muzej grada Trogira